Nacionalna minoritetia hem e minoritetenge čhibja

Akate šaj te čitine save pravija isiljen o minoritetia hem save odgovornostija isiljen o komune te štitinen hem te unapredinen e minoritetenge kulture hem o čhibja.

O nacionalna minoritetia

Pandž minoritetia hem pandž čhibja

E Švedska isila pandž nacionalna minoritetia hem oljenge čhibja:

  • o samija hem e samengi čhib
  • o švedska fincija hem e finsko čhib
  • o tornedalia hem e meänkieli čhib
  • o roma hem e romani čhib
  • o jehudije hem e jiddisch čhib

Tu isi tut pravo ko akava

O cilji e švedskake minoritetenge politikako tano te del zaštita e nacionalno minoritetendže hem te podržini e istorijake minoritetenge čhibja te ačhon dživde. Posebno valjani te zoračeripe e čhavorenge kulturako identiteti hem so pobuter te koristinen pe minoritetesi čhib. Tu kova so pripadineja ko jek nacionalno minoriteti isi tut pravo ko:

  • informacije aso to pravo te koristine ti minoritetesi čhib
  • informacije aso te pravija ki ti čhib
  • utecaj hem ko muhabeti e komunaja kedaj o pučibe aso tute, ti čhib hem ti kultura

Čitin pobuter ando zakoni aso nacionalna minoritetia hem aso minoritetenge čhibja.

Čitin o zakoni ki oljesi celina ko parlamenteso internet than.

Posebna pravia e finsko vačerutnendže ki komuna Gävle

E komuna Gävle tani jek finsko upravno regioni (förvaltningsområde). Odova značini ako tu vačereja finski tegani isi tut posebna pravija, na primer te koristine e finsko čhib keda kontaktirineja e komunaja. Disave primerija ando usluge so nudinenape ki finsko čhib tane:

Čitin pobuter kotar o finsko upravno regioni, aso usluge ki finsko čhib hem aso pravija kola isi tut sar jek dženo so vačereja e finsko čhib.

E romengi inkludacija

Sar jek dodatno zoraljipe ki minoritetengi politika e vlada o berš 2012 andža odluka ki jek bišberšutni strategija asi romengi inkludacija. O šerutno cilji ki strategija tano o rom so ka pherel 20 berš ko berš 2032 te ovel lje jednaka šajipa ano po dživdipe sar jek aver dženo so nane rom. E komuna ano po butičeribe ka osigurini e romengo pristup ko peklje pravija.

E bajrakose dive

Sar jek način te dičhon hem te unapredinenpe o nacionalna minoritetia hem oljengi kultura e komuna vazdela upre e minoritetenge bajrakija ko oljenge nacionalna dive hem ko nesave avera bare dive. O bajrakija šaj te dikhe anglo Rådhustorget.

  • O 6 februari vazdaja upre e samengo bajrako sose odova dive tano e samengo nacionalno dive hem e Samenge narodeso dive. O dive ičeripe sar jek memoracija ko samengo landsmötet ano Trondheim 1917.
  • O 24 februari vazdaja upre e švedskofincengo bajrako ko švedskofincengo dive. Akava dive ljeljape sose odovaj o bijando dive kotar o Carl-Axel Gottlund (1796–1875). Ov hine finsko dživdipaso istraživači hem kulturako političari kova so čerdža istražibase phiriba uzalo avera thana hem ko Värmlandese finnskogar.
  • O 8 aprili tano e romengo internacionalno dive hem amen tegani vazdaja o romano bajrako. Akava dive ičeripe sar jek memoracija ko jekto romano kongresi so hine ano London o berš 1971.
  • O 15 juli vazdaja upre e Tornedalengo bajrako sose odova tano e tornedalengo dive. Akava dive o tornedalija slavinena sar jek čežnja palo pe čhera, palo pe korenja, palo po than hem palji pi familija.
  • O 6 decembri tani e Finskako samostalno dive hem tegani amen vazdaja upre o finsko bajrako.

O cilji hem o smernice asi buti ki minoritetno politika

Sa o švedska komune ka ovel ljen cilji hem smernice asi minoritetengi politikaki buti. Ano Gävle e buti e nacionalno minoritetenca tani jek kotor ando komunako trajno socijalno butičeribe. Akate šaj te arakhe e komunako socijalno programi.